Putovanje u inozemstvo pape Franje bit će hodočašće u srce Europe, za vrijeme kojeg će Sveti Otac govoriti o temama koje pogađaju čitav kontinent. No, iznad svega, ono je najprije duhovno putovanje, koje započinje štovanjem euharistije i završava molitvom za zagovor Gospe žalosne, koja u ovom stoljeću nikada nije prestala brinuti o slavenskim državama koje su ranjene totalitarizmom. Tako je sažeo 34. Papino putovanje glasnogovornik Matteo Bruni. Od 12. do 15. rujna, Papa će najprije u Budimpešti zaključiti 52. Međunarodni euharistijski kongres, a poslije će u Slovačkoj boraviti u Bratislavi, Prešovu, Košicama i Šaštinu.

Susret s mađarskim državnim vrhom

Bruni je naglasio kako pohod ima snažnu duhovnu konotaciju. Zbog toga ne valja iščitati druga značenja iznad one duhovne, upozorio je. Na novinarska pitanja o susretu Svetoga Oca i mađarskog premijera Viktora Orbana, Bruni je kazao: „Sastanak je to s vrhovnim autoritetima države, a među njima je zasigurno i Orban“. Premijerovo sudjelovanje na misi s Papom na Trgu heroja u nedjelju tek će potvrditi iz Mađarske.

Hodočašće u čast euharistije

Hodočašće je to u čast Presvetom Oltarskom Sakramentu, istaknuo je glasnogovornik. Papin je poticaj za tim proizašlo upravo iz njegove želje da bude blizak tisućama muškaraca i žena koji od prošle nedjelje sudjeluju na Euharistijskome kongresu. Isto tako, želi predvoditi posljednju misu, zvanom Statio Orbis, jer se slavi u zajedništvu svih kršćana, u mislima i duhom.

Posjet Ivana Pavla II.

Mađarska je zatim otvorila vrata Slovačkoj, kazao je Bruni. Sam je Papa na konferenciji za medije nakon povratka iz Iraka u ožujku objasnio nutarnji proces kojim bira koje će mjesto posjetiti. Poručio je kako mu je jedan od suradnika predložio da od Budimpešte ode i do Bratislave, koja je „udaljena dva sata vožnjom“. Ta se hipoteza pretvorila u 72-satni posjet glavnim gradovima tog područja Središnje i Istočne Europe, a koje je posjetio i papa Ivan Pavao II. Tri puta: 1990., 1995. i 2003.

Tada je Wojtyla pozvao Crkvu i druge kršćanske zajednice neka sudjeluju i ponovnoj izgradnji društva koja se polako oporavljala od strahota nacizma i grešaka i patnji zbog komunističkog režima. Zasigurno će situacija s kojom će se ovaj put susresti papa Franjo biti drugačija. Ipak, ljudi i mjesta su ista te duše mnogih muškaraca i žena su i dalje teško pogođene ranama nanesene u tim mračnim godinama. Papa posjećuje ljude koji su patili od režima koji je potiskivao vjeru i vjersku slobodu – mnogi su biskupi, svećenici, časne sestre i laici bili privedeni, mučeni. Svećenici su čak morali biti i potajno zaređeni u tvornicama gdje su radili. No, kršćani su se ponosno oduprli, čak i pod cijenu krvoprolića i progona.

Svjedočanstva mučenika

Među brojnim mučenicima, značajna su svjedočanstva mađarskog kardinala Józsefa Mindszentyja i slovačkog kardinala Jána Chryzostoma Koreca.

No Papa isto tako želi svoj pogled usmjeriti na budućnost evangelizacije i poslanja. Stoga želi susresti i mlade, a zatim i predstavnike drugih kršćanskih zajednica i religija – kojima će se obratiti u ukupno 7 govora, trima homilijama, pozdravom i obraćanjem nakon Angelusa – sve na talijanskome jeziku.

Ekumenizam i međureligijski dijalog

Patnje i mučeništva su ujedinili, ali i razdvojili razne konfesije, stoga su ekumenski susreti važni, istaknuo je Bruni. Oba ekumenska susreta bit će na prvi dan putovanja – 12. rujna. Najprije će to biti ujutro s predstavnicima Ekumenskog vijeća crkava u Budimpešti, a potom popodne u nuncijaturi u Bratislavi.

Jednako je važan i susret s predstavnicima židovskih zajednica, koji su naslijedili dugu povijest patnje otežano deportacijama nacističkoga režima, koja je smanjila zajednicu koja je prethodno brojila gotovo 200.000 ljudi prije rata. Od njih je 15.000 živjelo u Bratislavi do 1940. Samo ih je 3.500 preživjelo. Njihova će se zajednica sastati s Papom 13. rujna na Trgu Rybné námestie.

Zdravstvene mjere nakon operacije

Kako je rekao Bruni, neće biti posebnih zdravstvenih mjera zbog Papine nedavne operacije debelog, osim uobičajenog opreza.

Uz Papu, putovat će i vrh Državnog tajništva: državni tajnik kardinal Pietro Parolin; zamjenik nadbiskup Edgar Peña Parra; tajnik za odnose s državama nadbiskup Paul Richard Gallagher te kardinali Leonardo Sandri, prefekt Kongregacije za Istočne Crkve i Migel Ángel Ayuso Guixot, predsjednik Papinskog vijeća za međureligijski dijalog.

Epidemiološke mjere

Što se tiče epidemioloških mjera zbog pandemije, nedavno su ukinute Zelene potvrde kao isključivi uvjet za sudjelovanje na susrete s Papom, na što je Bruni rekao: „To su odluke lokalnih vlasti, vjerujem kako su poduzeli sve potrebne mjere“. Prema neslužbenim podatcima, u Slovačkoj je otprilike 200 dnevnih slučajeva zaraze s COVID-19.

(Vatican news – ps)